User Rating: / 0
PoorBest 

INTERVJU: DRAGOLJUB STOJANOV redovni profesor Ekonomskog fakulteta Rijeka

NISAM BIVŠI SARAJLIJA, ALI JESAM BIVŠI PROFESOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU U SARAJEVU

Evo, konačno, u ovom serijalu i jednog sagovornika iz moje struke. Ali, osim tema iz oblasti ekonomije, nisu se ni u ovom slučaju mogle izbjeći teme iz onoga što se tako beskrupulozno bavi nama, a mi pokušavamo da ne ostanemo pasivni - politike. I još nešto, možda najbitinije: pogledajte iz priloženih samo nekoliko referenci kakvog se ekonomskog stručnjaka Sarajevo odreklo, a Rijeka ga objeručke prihvatila:

- tri puta  Fulbright  stipendista. Princeton UN 1977/78, Boise state UN.1985, Boston  College,1998/9):

- naveden u  Maloj Prosvjetinoj enciklopediji 1985 kao istaknuti ekonomista;

naveden  u Marques „Who’s Who in the World edicija 2010",  kao istaknuti svjetski ekonomist;

-bio ministar u Vladi R BiH 1993/4 i 1997/8.;

-član delegacije R BiH  na  X samitu nesvrstanih u Džakarti 1992, ekonomski ekspert  Vlade BiH na pregovorima o bivšoj Jugoslaviji u Londonu 1992. i Ženevi 1993.

Gospodine Stojanov, da li Vam više odgovara što sam Vas predstavio gdje ste sada, ili da sam upotrebio i onaj, meni ne tako dragi prefiks - bivši...?

PROF. DR. STOJANOV: Meni je svejedno. Sada radim u Rijeci, a često  (mjesečno)  sam i u Sarajevu. Nisam bivši Sarajlija, ali sam bivši profesor na EF u Sarajevu.

Znam da su Vas mnogi već pitali, ali moram i ja, jer to je pitanje neizbježno: zašto ste napustili Sarajevo nakon toliko desetljeća življenja i rada u njemu?

PROF. DR. STOJANOV: U Sarajevu sam živio od 1947. g.,dakle 60 godina, a na Ekonomskom fakultetu radio 36 godina. Kako rekoh Sarajevo je i dalje moj grad i na njega imam više prava od mnogih koji danas u  njemu žive i odlučuju o meni i drugima.  Određeni šejtani koji su došli na EF  1997.g  su  napravili takvu atmosferu u kojoj nije bilo baš ugodno raditi, a šejtani u politici se nisu baš trudili da to promijene .

Ne treba puno dokazivati da Sarajevo nije više što je nekad bilo. Ali, nisu ni mnogi drugi bh. i ex-jugoslavenski gradovi, zar ne?

PROF. DR. STOJANOV: Kako koji,  Rijeka je ona stara. U Rijeci su i na groblju  jedni pored drugih, glavu uz glavu, su sahranjeni katolici, pravoslavci, muslimani, agnostici. Ne odvojeno, jedni pored drugih nego baš izmiješano.

Pokušali ste u Sarajevu sa alternativnom vladom. Zašto taj projekt nije uspio?

PROF. DR. STOJANOV: Na žalost nismo uspjeli. Mislim  da su nacionalni naboji u BIH još prejaki i da je bilo rano za jedan građanski projekt, ali i za razumnu pro-narodnu ekonomiju. Pljačka kroz privatizaciju se morala zaokružiti.

Imamo (u BiH) vlast kakvu imamo. Ali, imamo li opoziciju, mislim onu pravu?

PROF. DR. STOJANOV: Prava opozicija u BiH ne postoji. Nacionalno su svi homogenizirani, pa čak i SDP. Naša stranka je u povoju, a NS Radom za boljitak je nedovoljno jaka.

Imamo i  tzv.  međunarodnu zajednicu. Šta o njoj mislite?

PROF. DR. STOJANOV: Međunarodna zajednica nije  pomagala  alternativnu vladu niti je bila sa nama u nekom kontaktu Iz toga sam zaključio da joj nije stalo do jedinstvene, mirne i ekonomski racionalne države. Ekonomski potezi su joj bili dosta destruktivni.

Za mene, lično (i ne samo za mene), ne  gledajući  sa bošnjačkog aspekta, nego isključivo sa bosansko-hercegovačkog, SNSD je jedan od  surušitelja države Bosne i Hercegovine. Da li je tačno da ste prije tri godine izjavili za NN (Nezavisne novine - Banja Luka) da ste najbliži SNSD-u?

PROF. DR. STOJANOV: SNSD se mijenja - g.Dodik je nekada bio „markovićevac“ a danas je dodikovac. Tako  je i sa SNSD-om. Zato ne bih mogao biti uz njih kao ni uz druge stranke. Moju političku naklonost  ima  g. Danis Tanović.

Šta mislite o politici Milorada Dodika, konkretno?

PROF. DR.  STOJANOV: Dodik je inadžija i vodi politiku „tuk na utuk“ Bilo bi zanimljivo vidjeti kakav bi bio  u nekim drugačijim  političkim konstelacijama u BiH.

Ima li, onda, kako bi bh. muslimani rekli -selameta u Bosni?

PROF. DR. STOJANOV: Sa ovim strankama, sa nacionalizmom, korupcijom i licemjerstvom jednih prema drugima teško. Nešto se mora promijeniti i hoće. Na mladima je prije svega, ali i na penzionerima -kada bi ih neko uvezao. Hrvatska sa premijerom i novim predsjednikom ima veliku šansu. Ona će se dogoditi sa novim ljudima   i u BiH kada se oni pojave.

Šta Vas je opredjelilo da ste se nastanili i nastavili svoj  pedagoški i stručni angažman na Rijeci?

PROF. DR. STOJANOV: Rijeka je sjajno mjesto za živjeti raditi i uživati. Kolege na  EF Rijeka su me primili kada mi je bilo najteže. Hvala im. Naprosto nisu skrivali da im trebam i da cijene moju znanstvenu karijeru.

Hajd’mo, konačno, malo i o temamma iz Vaše struke. Šta su temeljni uzroci svjetske ekonomske krize?

PROF. DR. STOJANOV: Kapitalistički sistem od vremena do vremena neizbježno upada u velike krize. Radi se o  hiperinvestiranju i  hiperpotrošnji koje izazivaju pad profitne stope ,što bi rekao Marx ili padu granične efikasnosti kapitala, što bi rekao  Keynes. A to je isto.

Kako vidite poziciju malih srednje razvijenih zemalja, recimo Hrvatske, u uvjetima globalizacije?

PROF. STOJANOV: Male i nedovoljno razvijene zemlje u uvjetima globalizacije postaju kolonije i banana državice. U biti, one gube ekonomski suverenitet pa sukladno tome i politički.

Hoće li zaista globalni kapitalizam postati mega kapitalizam i ima li taj trend ili njegov ishod neku alternativu?

PROF. DR. STOJANOV: Kapitalizam prolazi faze razvoja. Radi se o procesima centralizacije  kapitala.  Kako bi Marx rekao: proizvodni odnosi se moraju uskladiti sa proizvodnim snagama. Ako je tehnologija snaga koja vodi naprijed uz motiv profita, onda kapitalizam mora ući u višu fazu koju sam nazvao mega-kapitalizam.To je sistem u kojem dominiraju transnacionalne kompanije, a ne države ,uz formiranje svjetske vlade ili barem regionalne vlade (zapadni svijet) budući da je teško zamisliti Kinu, Indiju ili Rusiju kao i islamske zemlje u takvoj vladi., barem za neko vrijeme. Naravno ,moguć je i novi postkapitalistički projekt uz dobru volju svih zemalja svijeta i novog svjetskog čovjeka.

Kako tumačite aktuelni ekonomski krah i nemire u vezi s tim u jednoj od članica EU -Grčkoj?

PROF. DR. STOJANOV: EU je umjetna tvorevina sa lijepim namjerama. To je integracija nejednakih u mnogo čemu. Uspješna integracija, a posebno monetarna unija, može biti uspostavljena efikasno samo među jednakima. EU  prijeti balkanski sindrom budući da ona jako podsjeća na bivšu Jugoslaviju.

Kakva je ekonomska, pa i politička, perspektiva EU?

PROF. DR. STOJANOV: Nejasna, zbog onoga što sam već rekao. EU mora biti na tragu socijalno-tržišne  orjentacije  uz veliku međunarodnu kooperaciju članica. Mega kapitalizam nameće bespoštednu borbu i neoliberalni koncept koji nije u interesu članica EU, ali može biti u interesu najjačih kompanija i zemalja EU.