User Rating: / 0
PoorBest 

POJAM I ISTORIJA DIJASPORE - BOŠNJACI U DIJASPORI

Dr Ibrahim Vajzović je doktor nauka iz oblasti Businesa i Managementa. Radi kao profesor na Fontbonne University-u u Saint Louis-u.

Poštovani čitaoci, u slijedećih nekoliko brojeva pokušati ćemo objasniti suštinu, istoriju, ulogu, te značaj bosansko-hercegovačke dijaspore a pogotovo njen značaj za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj feljton ne pretenduje da polemiše sa različitim pogledima na dijasporu, nego mu je, prije svega cilj da dodatno upozna čitaoce SabaHa o velikim potencijalnim mogućnostima kojima dijaspora raspolaže. Nažalost ne postoji niti unutar dijaspore a niti u samoj Bosni i Hercegovini zajednička strategija koja bi ovu potencijalnu mogućnost dovela u stanje realizacije. Možda je uzrok ovome i nepoznavanje potencijalnih mogućnosti dijaspore ili pak zanemarivanje njene moguće uloge.

BOŠNJACI U DIJASPORI

Za početak ovog dijela našeg feljtona htjeli bi smo samo ukratko prodiskutovati položaj Bošnjaka u dijaspori i objasniti njihov odnos prema matičnoj državi Bosni i Hercegovini. Naime, kada su Bošnjaci u pitanju, za njih prije svega mora biti u prvom planu da razmatranje svega što nosi predznak bosanskohercegovački kao državni, jer bez definisane i izgrađene građanske, sekularne, pravne, multietničke i multireligiozne države Bosne i Hercegovine u svim njenim segmentima, pa i u segmentu dijaspore, oni ne mogu dugoročno opstati. Stoga je Bošnjacima država BiH prvi i najvažniji nacionalni cilj i dugoročni strateški interes. Često možemo sresti i drukčija tumačenja pa čak i ona koja pokušavaju isključiti ovaj bosanskohercegovački predznak i zadržati se samo na kategoriji bošnjaštva. Svakako da su ova tumačenja suprotna interesima države Bosne i Hercegovine pa i same bošnjačke dijaspore. U krajnjem domenu ovakva pogrešna tumačenja u potpunosti podržavaju Karadžićevu genocidnu ideju o podjeli Bosne i Hercegovine na Bošnjake, Srbe i Hrvate, tj. ideju koja je pokušala izbrisati državnost Bosne i Hercegovine.

Važno je da se u dijaspori svi bosanskohercegovački građani okupljaju i druže na onim osnovama koje su im zajedničke, kako na nacionalnom kroz nacionalne dijaspore, tako i na one zasnovane na probosanskom planu i prgramu, kao državotvornom. To će natjerati i pokrenuti iz učmalosti i nejedinstva i Bošnjake da se u nacionalnom smislu vrate sebi i organiziraju i ujedine u jedinstvene krovne oraganizacije po regijama, državama i kontinentima, i, konačno, na svjetskom nivou, kao što su to sve uradila druga dva konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.

Nejedinstvo Bošnjaka se višestruko manifestira na mnogim poljima a možda je za sve ovo najbolji podatak da je se na posljednjim izborima u Bosni i Hercegovini registriralo svega 2% njenih građana sa pravom glasa u dijaspori. Da se tako nešto ne bi ponovilo i na narednim izborima koji nas očekuju u oktobru ove godine, potrebno je da država, zajedno sa svim organiziranim oblicima njenih građana u dijaspori više učini na registriranju i glasanju naših ljudi u dijaspori.

Posebna je odgovornost na svima nam koji živimo u Americi da se organizujemo i registrujemo što veći broj naših građana za predstojeće izbore koji će po svim pretpostavkama imati odlučujući značaj za Bosnu i Hercegovinu.

MIGRACIJA I RAZVOJ

U slijedećim redovima ćemo ukratko pisati o značaju migracije na ekonomiju i sveopšti razvoj pojedinih država.

Odavno je poznato da migracija može imati značajan uticaj na ekonomski i društveni razvoj i u zemljama prijema i u zemljama porijekla migranata. No, unazad nekoliko godina, sa sve većim brojem migranata u svijetu, vlada i sve veće interesovanje kako osnažiti i optimizirati ovaj razvojni uticaj migracije i kako osigurati da manje razvijene i nerazvijene zemlje iz kojih dolazi većina međunarodnih migranata ne pretrpe štetu migracijom svojih građana, odnosno, kako da migraciju svojih građana preokrenu u obostranu korist.

Zadnjih godina veza između razvoja i migracije u fokusu je velikih istraživačkih projekata u svijetu, međunarodnih konferencija i aktivnosti međunarodnih organizacija.

Na međunarodnom nivou, Globalna razvojna mreža, Međunarodna organizacija za migracije i Svjetska banka rade istraživanja o razvojnom uticaju migracije. “Globalna komisija o međunarodnim migracijama’’ (GCIM) osnovana na inicijativu Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda 2003. godine u svom izvještaju iz 2005. godine daje preporuku da bi međunarodne migracije trebale postati sastavni dio nacionalnih, regionalnih i međunarodnih strategija ekonomskog rasta i u razvijenom i u nerazvijenom svijetu. Ovo narastajue interesovanje za migraciju i vezivanje migracije sa razvojem rezultiralo je konferencijom pod nazivom ‘’Dijalog UN na visokom nivou o međunarodnim migracijama i razvoju’’ koji je održan u septembru 2006. godine. Sa ovog skupa preporučeno je da pitanja migracije treba inkorporirati u nacionalne razvojne planove uključujui i strategije smanjenja siromaštva, zatim osnažiti razvojni potencijal migrantskih novčanih doznaka odgovarajućim mjerama, te raditi na zadržavanju visokovalifikovanih ljudi u zemlji, ali i poticanju povratka onih koji su migrirali.

Osim UN, i druge međunarodne i regionalne organizacije su se bavile i bave pitanjem važnosti doprinosa migranata i dijaspore razvoju zemalja porijekla i potrebi povezivanja razvojnih politika sa migracijom. Tako Vijeće Evrope, Evropska komisija, Svjetska banka, Odjel za meunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID), Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i drugi naglašavaju potencijal dijaspora da doprinesu lokalnom, državnom i regionalnom razvoju. Preporuke ovih organizacija bi se ukratko mogle sumirati na sljedeće:

·snažnije povezati politike razvoja sa migracijom,

·odgovarajućim mjerama olakšati transfer kapitala, kvalifikacija i tehnologija koje migranti donose sa sobom u zemlju porijekla,

·poduzeti mjere za poboljšanje transfera i investiranja novčanih doznaka migranata što znači jeftiniji, brži i sigurniji transfer doznaka i njihov doprinos razvoju u zemlji porijekla,

·ohrabriti dijasporu da pomaže razvoj zemlje porijekla kroz štednju i investiranje,

·koristiti ljudski kapital dijaspore i njihove kvalifikacije za razvoj kroz poticanje programa privremenog, trajnog ili virtualnog povratka što će ublažiti ‘odliv pameti’,

·poticati stručnjake iz dijaspore na učešće u transnacionalnim mrežama znanja.

U slijedećem broju ćemo nastaviti pisati o ekonomskom značaju dijaspore za Bosnu i Hercegovinu..

Za sve sugestije, pitanja ili prijedloge, molimo vas pošaljite e-mail na adresu: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it