User Rating: / 0
PoorBest 

STATUS BOSANSKO HERCEGOVAČKE DIJASPORE

PIŠE IBRAHIM VAJZOVIĆ:

Ako bismo analizirali položaj i status naših ljudi u BH. dijaspori onda bi smo mogli konstatovati slijedeće:

• Generalno gledajući status bosanskohercegovačkih iseljenika u zemljama prijema je zadovoljavajući i više od 90 posto njih je riješilo svoj status kroz sticanje državljanstva, radno-pravni ili neki drugi zakonom predviđen osnov. Od ukupnog broja bosanskohercegovačkih iseljenika, mali procenat (oko pet posto) nema trajno riješeno pitanje boravka i u principu se radi o osobama izbjegličkog ili sličnog statusa koji su humanitarno zbrinuti, a nisu donijeli odluku da trajno ostanu. Činjenica je da je većina njih svoj boravišni status riješila bilo kroz sticanje državljanstva u zemlji prijema bilo stalnijom boravišnom dozvolom prema nekom drugom zakonskom osnovu.

• Bosanskohercegovačko iseljeništvo je relativno dobro organizovano, ali i podijeljeno po etničkim zajednicama i u najvećem dijelu organizovano na principima etničke pripadnosti. Međutim, činjenica je da većina bh. iseljenika nije uključena u rad ni etničkih, niti multietničkih organizacija u iseljeništvu. Ipak, postoji spremnost na saradnju sa državom Bosnom i Hercegovinom i njenim institucijama, naročito među visokoobrazovanim i uspješnim pojedincima koji vode porijeklo iz BiH.

• Dopunsko obrazovanje u iseljeništvu je slabo organizovano, tako da mali broj djece pohađa nastavu na maternjem jeziku zbog čega je sve izraženija asimilacija djece.

• Informisanje iseljeništva se većinom odvija putem internet portala, satelitskih TV kanala, radio emisija na maternjem jeziku, te inostranih izdanja novina na jezicima naroda Bosne i Hercegovine, baš kao što to i mi radiomo putem SabaH-ha

• Strukturu iseljeništva čini značajan broj visokoobrazovanih ljudi, a veliki broj mladih u iseljeništvu uključen je u proces visokog obrazovanja u državama prijema.

I Z B O R I

Na početku našeg feljtona smo istakli da ćemo sve ovo pisati i raditi prije svega zato da bi smo informisali naše ljude o značaju glasanja dijaspore. Za početak želimo iznijeti nekoliko bitnih činjenica o rezultatima izbora 2006. i 2008. godine.

Za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2006. godine se ukupno registrovalo 2,734,287 glasača. Od ovoga broja na izbore je izašlo i glasalo 1,512,387 glasača što predstavlja 55.31%.

Za iste izbore se u Federaciji registrovalo 1,697,556 glasača a na izbore izašao i glasao ukupno 920,461 glasač, što je predstavljalo 54,22%

U Republici Srpskoj je 2006. godine registrovano ukupno 1,036,731 glasača a na izbore je izašlo i glasalo ukupno 591,926 glasača ili 57.10%.

U Distriktu Brčko BiH za Opšte izbore 2006.godine je ukupno registrovano 54,420 glasača a na izbore izašao i glasao ukupno 31,131 birač tj. 57,21%.

Broj birača za Opštinske izbore 2008. godine se značajno povećao na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Tako je ukupan broj registrovanih glasača u BiH za ove izbore bio 3,024,127 glasačca.

Od ovoga broja je izašlo na izbore i glasalo ukupno 1,671,977 glasaca ili 55.3%.

Na području Federacije za Opštinske izbore 2008. godine se registrovalo ukupno 1,833,639 glasača a glasalo 977,226 ili 53.3% birača.

U Republici Srpskoj je broj registrovanih iznosio 1,110,280 a na izbore je izašlo i glasalo ukupno 647,702 ili 58.3% birača.

I na području Distrikta Brčko je broj registrovanih birača bio znatno veći i iznosio je 80,208 a na izbore je izašlo i glasalo ukupno 47,049 glasača ili 58.7%.

REZULTATI GLASANJA DIJASPORE

Svakako da ovim tekstovima želimo pozvati bosanskohercegovačke državljane u dijaspori da se registruju i da glasaju na sljedećim izborima, jer oni mogu odlučiti o sudbini Bosne i Hercegovine. Naši građani u dijaspori mogu doprinijeti promjeni političke strukture u zemlji.

Svi oni koji ne glasaju a mogu to zakonski učiniti, nemaju pravo da kritikuju vlasti u Bosni i Hercegovini i u krajnjem slučaju pomažu ostvarenju planova Radovana Karadžića. Glasanje je pravo, dužnost i obaveza svih državljanja BiH. Ako ovome dodamo činjenicu da se preko 1.3 milona građana BiH nalazi van njenih granica a da se na izborima pojavi manje od 30,000 glasova iz dijaspore-onda je valjda svima koji pročitaju ovaj tekst potpuno jasno koliki bi uticaj dijaspore mogao biti.

Opravdanja za neregistrovanje i neglasanje zaista nema. Proces registrovanja je sada potpuno jasan i mi ćemo ga pokušati objasniti.

Svi oni koji su do sada glasali i bili u bazi podataka Izborne Komisije BiH ponovo će dobiti prijave za glasanje putem pošte. Za one naše građane koji nisu do sada registrovani postoji nekoliko načina registracije.

Najednostavnije je za naše građane koji imaju tkzv. CIPS-ovu ličnu kartu ili važeći pasoš. Kopija jednog od ova dva važeća dokumenta je sasvim dovoljna, naravno uz ispunjeni obrazac prijave, da se registruju za glasanje u BiH. Za one koji nemaju ove dokumente postupak je također jednostavan ali oni moraju uz obrazac prijave priložiti Uvjerenje o državljanstvu BiH ne starije od 6 mjeseci i kopiju jednog od važećih dokumenata zemlje u kojoj prebivaju. Za nas u Americi najlakše je priložiti kopiju vozačke dozvole.

Na kraju želimo napomenuti da će se u Saint Louis-u organizovati pomoć oko prijave za registraciju na nekoliko mjesta a Jedinstvena Bosanskohercegovačka Zajednica će pomagati našim ljudima u procesu registracije na mnoge načine. Pozivamo naše građane i organizacije u drugim gradovima Amerike da se najozbiljnije uključe u proces registracije za Opšte Izbore u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine.

I ne zaboravite, ako se ne registrujete i ne glasate za jednu od probosanskih stranki, svoj glas u stvari dajete onima koji razbijaju Bosnu i Hercegovinu.